Milan Miščević

Napomena: Ovaj post je četvrti od četiri dijela na temu pretrage sa greškom.

Saundeks (eng. soundex), kao fonetski algoritam, služi za kodiranje riječi prema načinu kako se izgovaraju. Razvili su ga Robert Rasel (eng. Robert Russel) i Margaret Odel (eng. Margaret O’Dell). Ovaj algoritam je zaštićen patentom 1918. i 1922. godine (U.S. Patent 1,261,167 i U.S. Patent 1,435,663). Sredinom tridesetih godina prošlog vijeka korišten je za retrospektivnu analizu popisa stanovništa SAD-a od 1890. do 1920. godine. Šezdesetih godina prošlog vijeka doživljava vrhunac kada je često bio tema članaka priznatih stručnih časopisa.

Read more…

Napomena: Ovaj post je treći od četiri dijela na temu pretrage sa greškom.

Levenštajnovo rastojanje (eng. Levenshtein distance) je veličina koja predstavlja minimalan broj elementarnih operacija koje je potrebno izvršiti na prvom stringu (s) da bi se dobio drugi string (t), gdje su operacije ubacivanje, izbacivanje i zamjena karaktera. Algoritam za izračunavanje ovog rastojanja razvio je ruski naučnik Vladimir Josifovič Levenštajn 1965. godine i prema njemu ovo rastojanje nosi ime. Ponegdje se u literaturi može sresti pod imenom operacija editovanja najmanje cijene (eng. minimum cost edit distance) ili samo operacija editovanja (eng. edit distance). Pripada grupi algoritama dinamičkog programiranja.

Read more…

Napomena: Ovaj post je drugi od četiri dijela na temu pretrage sa greškom.

U računarskoj praksi često se javlja slučaj kada želimo nešto naći, a nemamo odgovarajući uzorak (eng. pattern) za pretragu ili uzorak i/ili traženo posjeduju određeni procenat greške ili razlika. Kao odgovor na ovakav problem, javljaju se algoritmi koji su u mogućnosti da nađu traženo ili barem da rezultate pretrage svedu na razuman broj.

Pretraga sa greškom (eng. nonexact string (pattern) matching, approximate string matching, string matching with (that allows) errors) je vrsta pretraga gdje je dozvoljeno postojanje izvjesne razlike između uzorka i traženog.

Read more…

U sklopu predmeta strukture podataka i algoritmi na drugoj godini smijera za informacione tehnologije na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci prije skoro tri godine sam imao (kao) zadatak da uradim seminarski rad na temu iz naslova. Ukratko, rad čitaoca uvodi u oblast pretrage sa greškom koja je specifična po tome što dozvoljava pretraživanje uz postojanje izvjesnog procenta greške odnosno razlike između uzorka pretrage i traženog. Dva algoritma iz ove oblasti, Levenštajnovo rastojanje (eng. Levenshtein distance) i saundeks (eng. soundex), su detaljno obrađeni.

Read more…

Vic, čiji je autor jedan moj kolega:

- Ko je Verisign-u izdao sertifikat?
- Chuck Norris.

Htio sam ovu sliku nazvati „ledeno doba”, ali primjetih biljno zelenilo, koje u toj zimugi ne obitava. Inače, zaključio sam da je led dobar građevinski materijal. Kamenje oko scene se toliko bilo „speklo”, da moji udarci nogom nisu mogli narušiti njihovu kompaktnost.

Hvala Koloniji za poziranje.

Mraz (ledeno doba)

Kraj je godine i svi nešto sumiraju. Da ne bih bio izvan trenda, odlučih i ja da nešto sumiram – svoju biciklističku sezonu. Neočekivano toplo vrijeme najavljuje još mogućih ruta, ali sam skeptičan da bi se lista mogla značajno povećati. Dakle, hronološki kroz slike ruta mojih saputnika sapatnika i mene.

Read more…

Ja se lično nisam nikada mnogo „bavio” meteorologijom, ali, od kada živim u Banjaluci, pamtim da je jednog ljeta bilo +40 ºC, te jedne zime -20 ºC. Svake godine temperatura u svojim naletima hira obično skoči do 30 ºC i koji stepen odnosno padne na -10 ºC i koji stepen. Međutim, priroda se nekada baš voli poigrati, tako da za samo 60 sati možemo biti svjedoci širokog temperaturnog spektra – od čak skoro 40 stepeni.

Read more…

Jedna od mojih loših navika je (bila) da kasno večeram. Glad se otme kontroli, uhvatim se frižidera i fino se počastim. No, to samo po sebi i nije neki problem, već je problem u tome šta jedem. Nisam ljubitelj niti slanog, niti ljutog, niti kiselog, niti (pre)slatkog, ali jesam masnog, tj. proizvoda koju su masni. Nije teško zamisliti kakav je zločin prema tijelu jesti masno pred spavanje, te je bilo jasno da tu nešto treba mijenjati.

Read more…

Nađoh podatak o top 10 uzroka smrti u 2004-toj godini i odlučih da napravim malo poređenje:

Na pretposlednjem linku stoji i ovo:

There are three types of seasonal influenza – A, B and C. Type A influenza viruses are further typed into subtypes according to different kinds and combinations of virus surface proteins. Among many subtypes of influenza A viruses, currently influenza A(H1N1) and A(H3N2) subtypes are circulating among humans.

Što znači da je svinjska gripa ustvari obična gripa, tj. njen tip.